Exelencia,
Fenomeno politik nebe mosu iha railaran iha loron hirak liu ba, hatudu katak, politiku sira, laos hotu-hotu, hahu larespeita Konstituisaun no lei RDTL. Sira usa Konstituisaun no lei hodi defende-an deit maybe lahalo tuir regras nebe konstituisaun no lei haruka. Hahalok nebe konstituisaun no lei laharuka atu halo, sira halao hodi dehan katak konstituisaun no lei mak sala. Fenomeno nee mak hun ba instabilidade iha railaran, liu-liu instabilidade politik nebe sei hamosu crise institusional.
Fenomeno politik nebe todan liu mak:
1. Interferencia politik iha competencia Tribunal nian. Tribunal mak orgaun soberanu nebe iha kbiit atu administra justica hodi povo nia naran (LI.118:1). Iha halao nia knar, Tribunal iha direitu atu hetan tulun hosi autoridade sira seluk (LI.118:2). Tribunal nia decisaun ba ema hotu-hotu tenki halo tuir no sai as liu ba decisaun hosi autoridade sira seluk nian (LI.118:3). Maibe Tribbunal nia kiit nee autoridade actual larespeita hodi hasai tiha prizioneiro Maternus Bere hosi prizaun Becora iha loron 30 fulan Agostu 2009, tandeit hakarak salva amizade ho Indonesia. Neduni mak Trubunal mos hasai kumunikadu ba imprensa hodi kontra hahalok nee iha loron 9 Setembru 2009.
2. Hatan ba reasaun tribunal nian, katak autoridade nebe laos juiz eh orgaun soberanu nebe laos tribunal laiha poder atu hasai prisioneiro hosi kadeia, politiku balu dehan nee decisaun estadu. Maibe sira nee finze lahatene katak decizaun estadu ba asunte nee so tribunal mak bele foti lori povo nia naran. Autoridade politik bele sugere opsoins maybe ikus mai so tribunal mak decide. Nunee mak hanaran decisaun estadu, laos bolu malu ba restaurante hemu kafe no hotu tiha dehan decisaun estadu. Nee lalos, latuir Konstituisaun no lei.
3. Primeiro Ministro hosi Governu de factu mos rekoinese ba publiku katak decisaun nee sala, maybe nia mos lahatudu ba publiku katak nia hakarak assume responsabilidade politik ba decisaun nee. Tuir lolos lalika hein tan resultadu investigasaun hosi tribunal wainhira hakarak assume responsabilidade politik, tanba hahalok nee konsidera krime konfesado. So hanesan nee mak bele hatudu ba publik katak halo tuir konstituisaun no lei. Asume uluk responsabilidade hafoin mak ba hatan iha tribunal, atu ema hotu-hotu bele halo tuir.
4. Tuir lolos, ema nebe iha kbiit konstitusional atu haruka PM de facto atu assume responsabilidade politik ba caso nee mak Presidente Republik, maybe nia rasik lahalo tanba nia mos defende hahalok nebe violador konstituisaun no lei. Tamba nee mak nia amesa atu resigna-an se Parlamentu laautoriza ninia visita ba Amerika; nia declara iha TVTL katak Parlamentu laaprova ninia visita nee inkonstitusional, no deputadu sira exerse funsaun tuir konstituisaun nee halo konfrontasaun. Maibe nia lakoi hatene katak Parlamentu iha kompetencia propria tuir konstituisaun atu autoriza no laautoriza nia ba visita railiur; nia mos lakoi hatene katak parlamento mak fatin nebe povo nia representante tur hodi diskute ba estadu nia moris; importante mak halo tuir ninia hakarak bele viola konstituisaun no lei, tamba nia mos dehan katak laos buat hotu-hotu nebe legal bele fo apoio ba interese estadu nian.
5. At-liu fali nee, deputadu balu hateten iha media katak deputadu sira nebe hatama mosaun sensura ba governu de facto nee tamba politik egoismo;no Presidente PN dehan iha Lusa katak injusto no lakontribui ba estabilidade. Deputadu nee mos finze lakoi hatene katak tuir konstituisaun, orgaun soberania ida-idak iha kompetensia rasik no kontrola malu hodi hametin estadu RDTL. Mosaun sensura hatoo ba Governu de facto laos egoismo politik maybe tamba hakarak kumpre konstituisaun artigo 111, tanba iha violasaun grave ba konstituisaun no lei. Se tamba egoismo politik karik fatin laos PN maybe iha kampu no Estrada laran, hanesan ema balu halo iha 2006. Neduni, labele sosa amizade ho nasaun seluk hodi la fo valor ba ita nia konstituisaun no lei.
Hare ba fenomeno politik nee, Bancada FRETILIN hakarak declara ba Povo Maubere katak:
1. Autoridade politik iha governu nee lakon ona kbiit atu defende no halo tuir Lei-Inan RDTL nebe povo nia representante hatun ba ema hotu-hotu atu kompre no defende; Sira lakon kbiit nee tamba fo liu importancia ba favoretismo politiku hodi lakonsidera prinsipio demokratiku nebe haakerek iha Lei-Inan RDTL.
2. Lei-oan balu nebe bele garante desenvolvimento mos halo latuir ona konstituisaun haruka, maybe tuir deit intensaun politik hosi ema balu nia hakarak.
3. Prinsipio no valor demokracia nebe hametin iha konstituisaun hahu lakon dadaun ninia sentidu no atu tama dadaun ba autoritarismo eh poder individualismo.
4. Autoridade nebe hahu viola konstituisaun no lei, nia hahu hari instabilidade, maybe autoridade nebe halo tuir deit konstituisaun no lei, nia hari duni estabilidade, iha nasaun.
Tamba nee, bancada Fretilin hatoo ba Povo Maubere no ema hotu-hotu atu hamutuk ba hodi defende Konstituisaun RDTL atu ema labele viola tan. Nune, orgaun soberania ida-idak hatene tuir nia knar atu ema hotu-hotu bele hetan justica, povo moris hakmatek no Soberania eh prestizio politik RDTL labele monu iha mundu nia oin.
Obrigado, nai presidente, ba tempo nebe haraik mai!

Sem comentários:
Enviar um comentário